Pređi na sadržaj
EpicentarPressEpicentarPress

"Najmasovnije prisluškivanje u istoriji Čačka": Centar grada pod totalnom prismotrom - na meti novinari, aktivisti i stotine građana

Dokumenta koja je prvi otkrio i u nedeljniku "Radar" objavio novinar Vuk Cvijić potvrđuju najmasovniju operaciju tajnog nadzora u novijoj istoriji Čačka i Gornjeg Milanovca. Pod izgovorom "subverzivnih aktivnosti" i špijunaže za zapadne sile, bez ijednog priloženog dokaza, Bezbednosno-informativna agencija (BIA) je godinama pratila, snimala i prisluškivala petoro lokalnih novinara i aktivista, ozvučavajući pritom i ugostiteljske objekte u najužem centru grada u kojima su snimani svi prisutni građani.

415 pregleda
"Najmasovnije prisluškivanje u istoriji Čačka": Centar grada pod totalnom prismotrom - na meti novinari, aktivisti i stotine građana
Foto: Magnific, ilustracija

Reč je o operaciji bez presedana u ovom delu Srbije, pokrenutoj na osnovu naredbe koju je 14. decembra 2022. godine potpisao tadašnji predsednik Višeg suda u Beogradu Aleksandar Stepanović. Kako pokazuju zvanični dokumenti do kojih je došao "Radar", tadašnji direktor BIA Aleksandar Vulin prijavio je petočlanu grupu iz Moravičkog okruga tvrdeći da "preduzimaju aktivnosti usmerene protiv bezbednosti Republike Srbije" i da "skupljaju obaveštajne podatke za SAD i Veliku Britaniju".

Na meti službe našli su se vlasnik i urednik "Ozon pressa" Stojan Marković, novinarka i osnivačica Centra za monitoring i aktivizam (CEMA) Svetlana Kojanović, novinar "Ozon pressa" i dopisnik televizije NovaS Nebojša Jovanović, predsednica ekološkog udruženja "Suvoborska greda" Ljiljana Bralović, kao i predsednica Udruženja građana "Mladi Milanovca" Kristina Milošević.

Totalni nadzor: Od redakcija do kafića u centru grada

Sudska naredba, u čiji sadržaj je naša redakcija imala uvid, odobrila je primenu najtežih mera tajnog praćenja i snimanja, dajući operativcima BIA praktično neograničen pristup privatnom i poslovnom životu ovih ljudi.

Ono što ovaj slučaj čini posebno alarmantnim za širu javnost jeste činjenica da su prislušni uređaji postavljani u frekventne lokale u užem centru Čačka, čime su pod indirektnu prismotru stavljeni svi građani koji su u njima boravili. Zanimljivo je da u pojedine ozvučene ugostiteljske objekte prisluškivani novinari i aktivisti gotovo i ne svraćaju, ali su ti lokali u gradu poznati kao omiljena mesta okupljanja članova i visokih funkcionera tadašnje vladajuće stranke.

Marković: Zloupotreba državnih resursa za partijske interese

Glavni i odgovorni urednik "Ozon pressa" Stojan Marković, koji je i sam bio hroničar društveno-političkih dešavanja tokom devedesetih godina, ističe da ovakav stepen kontrole i pritiska nije viđen više od tri decenije. Prema njegovim rečima, reč je o flagrantnom kršenju ustavnih prava i slobode medija, gde je državna bezbednost stavljena u službu jedne partije.

"Tajno praćenje i prisluškivanje, uključujući ozvučavanje naših kancelarija, automobila i drugih prostora u kojima boravimo, pa čak i ugostiteljskih objekata koje posećujemo, predstavlja ne samo težak napad na naše građanske slobode kao pojedinaca, već i ozbiljno ugrožava privatnost naših porodica i prijatelja. Zabrinjavajuće je što je te aktivnosti sprovodila državna institucija zadužena za bezbednost građana, bez ikakve pravne osnove, optužnice ili formalnog istražnog postupka", kaže Marković.

Stojan Marković, Ozon press; Foto: Slobodan Vukajlović

On naglašava da je očigledno da su tehnički i ljudski resursi službe zloupotrebljeni iz političkih razloga, te iznosi sumnju da operacija nije zaustavljena ni u godinama koje su usledile.

"Verujem da se naše praćenje i prisluškivanje nastavilo i u 2024, 2025. i ovoj 2026. godini, pa poručujem onima koji to rade da se manu ćoravog posla i da počnu da rade nešto korisno za službu u kojoj su zaposleni i za građane Srbije. Novinarski rad Svetlanin, Nebojšin i moj je opšte poznat kao profesionalan i odgovoran, a politički aktivizam Kristine i građanski aktivizam Ljilje Bralović čisti kao suza, u šta su se, pored javnosti, uverili i oni koji su nas špijunirali sve ove godine", poručuje Marković, dodajući da će uprkos pritiscima nastaviti da rade u skladu sa etičkim normama profesije.

Kojanović: Prisluškivali su mi i sina samo zato što nosi moje prezime

Novinarka i direktorka Centra za monitoring i aktivizam (CEMA), u čijem se prostoru nalazi i nadzirano Medijsko sklonište, Svetlana Kojanović, navodi da je sumnje o nadzoru imala od trenutka kada su mediji iz zapadne Srbije pokrenuli zajednički projekat "Zajednički glas ZA slobodu medija". Ubrzo nakon što je počela razmena sadržaja na više od trideset platformi, usledila je koordinisana kampanja u režimskim medijima, u kojoj su se pojavljivale pogrešne interpretacije njihovih privatnih razgovora, a u napade se uključio i tadašnji predsednik države Aleksandar Vučić lično.

Svetlana Kojanović, CEMA; Foto: Slobodan Vukajlović

"Ono što kod mene dodatno izaziva osećaj besa je činjenica da je pod nadzorom bio i moj sin, čiji je jedini ’greh’ što nosimo isto prezime. Dakle, polovina moje porodice je direktno bila pod nadzorom, a indirektno su to desetine naših kolega, prijatelja i članova familije kojima je bilo ugroženo pravo na privatnost", ističe Kojanović.

Ona dodaje da je profesionalni angažman usmeren ka uspostavljanju vladavine prava njenim najbližima doneo neprocenjivu štetu, nelagodnost i strah, te da zloupotreba bezbednosnog aparata zarad zaštite vlasti jednog čoveka i jedne političke organizacije ne sme ostati zaboravljena.

Jovanović: Ovakvog uhođenja Čačana nije bilo ni u doba OZNA-e

Direktor "Ozon pressa" i dopisnik televizije NovaS Nebojša Jovanović objašnjava da su prve signale o praćenju dobijali još pre četiri-pet godina od pojedinih policajaca, kao i kroz objave na opskurnom sajtu "Crni bombarder", gde su se pojavljivali detalji o tome s kim se sastaju i o čemu razgovaraju. Ipak, suočavanje sa zvaničnim dokumentom u kojem se novinari tretiraju kao državni neprijatelji ostavilo ga je zatečenim.

"Kada vidite zvaničan papir da vas država i služba bezbednosti tretiraju kao špijuna, kao neprijatelja države koji se bavi subverzivnim aktivnostima za strane države, zaista nije nimalo prijatno. Oni su namerno vezali te lokale u užem centru grada gde je velika frekvencija ljudi. Ovo je najmasovnije špijuniranje i uhođenje Čačana u istoriji – mislim da ovoga nije bilo ni 1945. godine, u doba komunizma i zloglasne OZNA-e", ocenjuje Jovanović.

Nebojša Jovanović; Foto: Slobodan Vukajlović

On ukazuje i na konkretne dokaze da se presretanje komunikacija nastavilo i nakon septembra 2023. godine, kada je zabeleženo poslednje poznato sudsko produženje naredbe, budući da u dokumentaciji ne postoji rešenje kojim je sudija odbio dalji nadzor.

"Tokom 2024. godine u provladinim medijima objavljen je dokument o tome da smo dobili sredstva iz fonda Evropske unije. Sada znamo kako su došli do tog papira – nadzirali su naše mejlove i presreli dokumentaciju", objašnjava Jovanović, dodajući "da su se tokom trajanja mera telefoni pregrevali i brzo praznili, dok se prilikom razgovora putem blutut uređaja u automobilu redovno čuo eho, a veza prekidala petnaestak sekundi nakon završetka razgovora".

Govoreći o daljim koracima, Jovanović navodi da će sačekati da vide kako će se država postaviti prema rehabilitaciji svih građana koji su bili žrtve policijske i bezbednosne torture, podsećajući na one koji su prošli još gore, poput Novice Antića i Ivana Matovića iz Kraljeva. "Tu smo zbog interesa javnosti i građana, da se borimo za bolju ulicu, bolji grad i bolju državu. U tome vidimo smisao profesije – da kontrolišemo svaku vlast", zaključuje on.

Milošević i Bralović: Na meti i supružnici, sledi borba pred sudom

Da su mere bile usmerene i na gušenje građanskog i političkog aktivizma u Gornjem Milanovcu i okolini, potvrđuju svedočenja Kristine Milošević i Ljiljane Bralović.

Kristina Milošević, predsednica Udruženja građana "Mladi Milanovca" i savetnica predsednika Demokratske stranke, ističe da je bila šokirana kada je od novinara Vuka Cvijića saznala da je u naredbi označena kao deo "organizovane grupe na čelu sa Stojanom Markovićem" koja navodno radi na rušenju ustavnog poretka.

Kristina Milošević; Foto: Milena Gavrilović

"Nalog za prisluškivanje je izdat 14. decembra 2022. i pored mene prisluškivali su i mog supruga, s obzirom na to da sam obe kartice sa brojevima uzela kod istog operatera. Da sam u tom procesu bila sam potpuno sigurna kada smo nedavno otkrili da su bile ozvučene prostorije Demokratske stranke u Beogradu i automobil predsednika stranke Srđana Milivojevića, a mislim da je sve počelo, nakon velikog protesta na Ibarskoj magistrali u Preljini", kaže Milošević.

Ona ukazuje na ogromne razmere ove operacije: "Neko je sigurno morao 24 sata non-stop da sedi pored uređaja, da preslušava na hiljade sati razgovora i da to beleži. To je zastrašujuće i još jedan dokaz da institucije ne rade, već su na delu stranačke naredbe. Već sam angažovala advokata i neću odustati, potražiću pravdu pred zakonom."

Sličnu sudbinu podelila je i Ljiljana Bralović, predsednica ekološkog udruženja "Suvoborska greda", koja je zajedno sa svojim suprugom takođe bila pod punom prismotrom - od telefona i mejlova do praćenja kretanja i kontakata.

Ljiljana Bralović; Foto: Milena Gavrilović

"Ja sam učestvovala na protestima i moji saborci i ja smo digli glas protiv velikih korporacija, protiv iskopavanja litijuma i uništavanja prirode i plodnog tla, a potom smo se pridružili studentima i građanima u borbi protiv korupcije. Mi drugu zemlju nemamo i to je nekome zasmetalo. Oni koji su smatrali da smo strani plaćenici i domaći izdajnici prevarili su se. Sve što imam govorila sam javno i iz srca, nemam šta da krijem", poručuje Bralović, potvrđujući da je već angažovala advokaticu koja će preuzeti dokaznu dokumentaciju od Vuka Cvijića i pokrenuti sudski postupak protiv odgovornih.

Šta je zapravo smetalo službi: Umrežavanje lokalnih medija

Iz redakcije Epicentar press, koja je i sama bila deo projekta "Zajednički glas ZA slobodu medija“, ukazuju da pravi motiv za ovu masovnu akciju BIA nije ležao u navodnoj špijunaži, već u strahu od slobodnog i udruženog lokalnog novinarstva. Ovaj projekat je 2022. godine okupio oko 15 redakcija iz Čačka, Gornjeg Milanovca, Požege, Bajine Bašte, Prijepolja i drugih gradova zapadne Srbije i Šumadije.

Foto: Milena Gavrilović/Epicentar press

Spisak prisluškivanih nije konačan

Otkriće dokumenata o sistematskom praćenju novinara i aktivista izazvalo je ozbiljnu uznemirenost u Čačku i Gornjem Milanovcu, jer je postalo jasno da je bezbednosni aparat korišćen za nadzor čitave jedne lokalne zajednice.


Prema nezvaničnim saznanjima do kojih je došao Epicentar press, spisak od petoro imenovanih u naredbi iz decembra 2022. godine nije konačan. Izvesno je da će u narednom periodu isplivati novi dokazi o sličnim aktivnostima bezbednosnih službi na teritoriji Čačka i zapadne Srbije tokom poslednje dve godine, što otvara pitanje pune krivične i političke odgovornosti svih onih koji su državnu bezbednost pretvorili u partijsku policiju.


Oštre osude novinarskih udruženja: Zahtevaju se hitna istraga i krivična odgovornost

Povodom otkrića o tajnom nadzoru u Moravičkom okrugu hitno su reagovala vodeća novinarska i medijska udruženja u Srbiji, zahtevajući utvrđivanje odgovornosti unutar BIA i pravosuđa.

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) najoštrije je osudila prisluškivanje i praćenje, ističući da su među metama bili i predstavnici dve njihove članice – "Ozonpressa" i "Cemaforuma". Iz ANEM-a upozoravaju da je posebno alarmantno što su kritičko novinarstvo i građanski aktivizam u zahtevima BIA predstavljeni kao "pretnja bezbednosti države".

"Nakon ranijih otkrića o tajnom nadzoru urednice i novinara Radara, ovaj slučaj dodatno otvara pitanje razmera zloupotrebe bezbednosnog aparata protiv nezavisnih medija. Posebno zabrinjava činjenica da su takvim merama bili obuhvaćeni i lokalni mediji, koji rade u znatno osetljivijim uslovima i raspolažu ograničenim mogućnostima zaštite od institucionalnih pritisaka", navodi se u saopštenju ANEM-a. Ovo udruženje zahteva hitnu i nezavisnu istragu o tome koliko je nadzor trajao, ko je imao pristup podacima, da li su oni korišćeni za javno targetiranje, kao i da tužilaštvo ispita krivičnu odgovornost svih aktera i preispita zakonitost sudskih odluka.

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) ocenilo je da najnovija saznanja o nadzoru novinara "OzonPressa" i lokalnih aktivista, uz ranije podatke o praćenju novinara "Radara", ukazuju na sistemsku zloupotrebu ovlašćenja službe.

"Zahtevamo nezavisnu i delotvornu istragu i ponavljamo zahtev da direktor BIA Vladimir Orlić podnese ostavku ili da bude smenjen. NUNS zahteva od nadležnih organa da bez odlaganja utvrde pun obim nadzora i utvrde odgovornost svih koji su učestvovali u predlaganju, odobravanju i sprovođenju ovih mera", poručili su iz NUNS-a.

Udruženje novinara Srbije (UNS) izrazilo je zabrinutost zbog ozvučavanja redakcije i ugostiteljskih objekata u Čačku, upozoravajući da je reč o direktnom udaru na slobodu medija i zaštitu novinarskih izvora.

"Nadzor prostorija redakcije naročito je opasan jer može obuhvatiti komunikaciju velikog broja novinara i urednika, njihove razgovore o temama na kojima rade, kontakte sa izvorima, dokumentaciju i informacije koje su od značaja za javnost. Takvo postupanje može ozbiljno ugroziti poverljivost novinarskog rada i obeshrabriti izvore da razgovaraju sa novinarima", ističe UNS, podsećajući da novinari ne smeju biti izloženi nadzoru i zastrašivanju zbog istraživanja tema od javnog interesa.

Izvor: Epicentar press

Podelite vest

Iz iste kategorije

Komentari (0)

Nema komentara. Budite prvi.

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon provere. Slanjem prihvatate uslove korišćenja.