Danas je Aranđelovdan - praznik koji nagoveštava kakvi će biti zima i proleće
Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju Sabor Svetog arhangela Mihaila - Aranđelovdan, jedan od najznačajnijih hrišćanskih praznika i drugu najčešću krsnu slavu u našem narodu, posvećenu vođi nebeske vojske i svim bestelesnim silama.

Duhovni značaj i mesto u tradiciji
Sabor Svetog arhangela Mihaila, u narodu poznatiji kao Aranđelovdan, spada među najvažnije praznike u Pravoslavnoj crkvi. Posvećen je Svetom arhangelu Mihailu, ali i celokupnom zboru nebeskih, bestelesnih sila – arhanđelima, anđelima i drugim duhovnim bićima koja služe Bogu i bde nad ljudskim rodom.
Sveti arhangel Mihailo poštuje se kao predvodnik nebeske vojske anđela, čuvar pravoslavne vere, borac protiv jeresi i zlih sila, kao i molitvenik pred Bogom za napredak i spasenje vernika. Posebno se poštuje i kao zaštitnik loze Nemanjića, a ujedno je i slava Saborne crkve u Beogradu.
Od nastanka kulta do hrišćanske ikonografije
Poštovanje Svetog arhangela Mihaila razvilo se još u trećem veku, najpre na prostoru Frigije, dok je sam praznik ustanovljen vek kasnije, u vreme pape Silvestera I Rimskog i patrijarha Aleksandra Aleksandrijskog.
U hrišćanskoj ikonografiji i na crkvenim freskama arhangel Mihailo se najčešće prikazuje kao nebeski ratnik u vojničkoj opremi, sa mačem ili kopljem u ruci, spreman za borbu protiv zla. Često je naslikan tako da mu pod nogama, okovan lancima, leži zli duh – kao snažan vizuelni podsetnik na pobedu dobra, istine i nepokolebljive vere.
Bogosluženje i važnost slavskog žita
U pravoslavnim hramovima praznik se obeležava svetom liturgijom, molitvama i posebnim bogosluženjima u čast Svetog arhangela Mihaila i svih nebeskih sila. Vernici se na ovaj dan mole za zaštitu, duhovnu snagu i nevidljivu pomoć u svakodnevnim iskušenjima, zahvaljujući na podršci koju osećaju u svom životu i preispitujući sopstvenu veru i posvećenost hrišćanskim vrednostima.
Iako se u delu narodne prakse povremeno javljaju nedoumice oko pripreme slavskog kolača i žita za ovaj praznik, Crkva jasno podseća da se žito prinosi i za Aranđelovdan. Ono se priprema i osveštava za pokoj duša predaka koji su se zavetovali Svetom arhangelu Mihailu, čuvajući tako vezu između živih i upokojenih u molitvi.
Narodni običaji i verovanja
Uz crkveno obeležavanje, za Aranđelovdan se vezuju i brojni narodni običaji i verovanja koja su se generacijama prenosila:
Veruje se da vreme na ovaj dan nagoveštava kakve će biti naredne zime i proleća, što je sažeto u poznatoj izreci: "Kakvo je vreme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cele zime i proleća".
Prema narodnom verovanju, na Aranđelovdan treba uputiti molitvu za zdravlje i izlečenje, ali i oprostiti grehe drugima, jer se veruje da će se tada ispuniti želja da vernici i njihovi najbliži budu zdravi.
U pojedinim krajevima Srbije Sveti arhangel Mihailo se posebno poštuje i kao zaštitnik stočara.
Svetac u prerušenom liku: U narodnom predanju živi i verovanje da ovaj zimski svetac povremeno obilazi ljude prerušen u prosjaka, kako bi nevoljnicima pomogao, a one koji su skrenuli s puta usmerio ka dobru.
Izvor: Epicentar press
Podelite vest
Iz iste kategorije
Komentari (0)
Nema komentara. Budite prvi.







